Dr Tamaš Korhec, sudija Ustavnog suda Srbije: Ustav je hartija papira ako iza njega nema snažnih institucija, ovo je prilika da se pokrenu promene

Dr Tamaš Korhec, sudija Ustavnog suda Srbije: Ustav je hartija papira ako iza njega nema snažnih institucija, ovo je prilika da se pokrenu promene

Dr Tamaš Korhec, foto: Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

10.01.2022

Kategorija: Politika

„Ustavnim promenama mi nećemo stvoriti pravnu državu i nezavisno sudstvo – ne zato što je sadržina tih promena pogrešna ili ne doprinosi tome, već zato što samo odredbe Ustava nisu presudne za izgradnju vladavine prava, nego i niz drugih društvenih činilaca od kojih zavisi primena propisa“, rekao je za Magločistač dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), sudija Ustavnog suda Srbije, a vezano za referendum o promeni Ustava koji treba da se održi 16. januara.

Tog dana će, naime, građani i građanke na pitanje “Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije?” imati mogućnost da biraju između dva odgovora – “Da” ili “Ne”. Izmene se, pak, odnose na ustavne odredbe koje se tiču pravosuđa, a koje treba da obezbede njegovu veću nezavisnost.

„Mi menjamo najviši pravni i politički akt države, temelj svake države, a to je Ustav. Procedura propisuje da, osim predstavnika naroda u skupštini koji su se već izjasnili dva puta kvalifikovanom većinom o promeni Ustava, u ustavnim promenama učestvuje i sam narod neposredno na referendumu. U tom pogledu, svakako smo pred značajnim činom jer, s jedne strane, menjamo temelje naše države, dok s druge strane, to činimo na najdemokratskiji način. Dakle, konačnu odluku donosi sam narod“, kaže Korhec.

Problem je, međutim, što narod, smatra on, nije dovoljno obavešten o težini promena, a što je prema njegovom mišljenju slučaj bio i 2006. godine, kad smo se poslednji put referendumski izjašnjavali o danas važećem Ustavu.

„Sada je taj ustavotvorni proces bio prilično transparentan jer je svaki nacrt bio dostupan svakom zainteresovanom građaninu, organizovane su bile i stručne tribine i tribine za širu javnost. Na žalost, to u medijima nije bilo tretirano kao prvorazredna tema, a zbog čega čovek ima utisak da je promena Ustava u delu u kom se uređuju pravosuđe i sudska vlast nešto što je trećerazredno pitanje“, smatra Korhec.

Kvalitet života najneposrednije zavisi od nezavisnog, kvalitetnog i nekorumpiranog sudstva i sudske vlasti

„U zemljama gde imamo vladavinu prava, kvalitet života ljudi je najviši. To ide ruku pod ruku: ne možete imati sigurnost radnih mesta, sigurnost na tržištu, pravnu sigurnost, a da nemate nezavisno sudstvo i vladavinu prava. U tom pogledu mislim da je ovo veoma značajno pitanje i da građani treba da posvete vremena da se upoznaju sa sadržinom promena – da li podržavaju promene da sudska vlast bude više nezavisna od političke vlasti, od nosioca političkih funkcija, ili ne jer smatraju da ovakva rešenja ne doprinose tome”, poručuje sudija Ustavnog suda Srbije.

U Srbiji, kaže Korhec, ni do sada nije bio najveći problem sa neodgovarajućim ustavnim odredbama ili nedostacima u zakonima, već je problem predstavljala njihova nedosledna primena.

„Ustav je hartija papira ako iza njega nema snažnih institucija, ustavne kulture koja će dovesti do toga da se to kao vrednost poštuje, baštini i štiti. U tom pogledu, ogromnu ulogu imaju sami nosioci sudskih ili tužilačkih funkcija jer od njhovog integriteta, nekorumpiranosti, poštenja, znanja, stručnosti i hrabrosti zavisi da li ćemo mi na osnovu ovih promena zaista napraviti korak ka nezavisnoj sudskoj vlasti i vladavini prava“, poručuje Korhec, dodajući da se vladavina prava – sa čijim nedostatkom „kuburimo“ od osnivanja moderne države – ne može pazariti i uvesti u Srbiju kao mašina ili lek protiv korone.

„Za vladavinu prava se kao društvo moramo izboriti jer politička vlast i moćnici ne vole pravne okove. Oni se dobrovoljno neće povinovati“, kaže on, i naglašava da ovaj ustavotvorni proces zapravo može da bude zamajac u pokretanju neophodnih promena.

Kritike na račun predloženih rešenja su zamena teza

Upitan da prokomentariše kritike na račun predloženih promena, koje prema mišljenju jednog dela stručne javnosti i opozicionih političkih aktera neće dovesti do veće nezavisnosti pravosuđa, Korhec smatra da se radi o nekoj vrsti zamene teza. 

„Naravno da svaki tekst može da se kritikuje, ima prostora da se nađu neke slabe tačke, i da se ukaže na to da se preko ovog ili onog rešenja može obezbediti uticaj političke vlasti. S druge strane, politička vlast će se truditi da i u novim pravnim okvirima iznađe način da utiče na pojedinačne sudije ili slučajeve. Oni koji imaju stvarnu moć – a ne radi se samo o nosiocima političke vlasti, već i o krupnom kapitalu, najbogatijim ljudima, o mafiji, oni će i dalje pokušavati da nađu mehanizme kako da ograniče nezavisno sudstvo“, upozorava on.

To, prema njegovim rečima, nije specifičnost samo Srbije, već cela Istočna Evropa ima sa tim problem, neko više neko manje, pa čak i u Zapadnoj Evropi, u kojoj je vladavina prava pravilo, ima izuzetaka.

„Zamena je teze ako mislimo da možemo zakonskim rešenjima da izbegnemo mogućnost da se izvrši neki uticaj. Dakle, to se Ustavom ne može obezbediti. Ako je sudija podložan tome da se povinuje željama ili čak pretpostavljenim željama moćnika, onda mi nećemo imati nezavisno sudstvo. Ne može nezavisnog sudiju da obezbedi ili zaštiti paragraf, koji može biti samo deo te zaštite“, objašnjava Korhec.

Zato su, dodaje, važne odredbe da nema reizbora sudija, da predsednike sudova – preko kojih je dosad vršen najefikasniji uticaj na sudstvo –  više neće birati politička vlast, kao i čitav niz drugih dobrih rešenja koja će doprineti tome da se smanji prostor za uticaj na pravosuđe.

Svako odlaganje ustavnih promena je korak protiv vladavine prava

Korhec ističe da nije slučajno što je Venecijanska komisija, koja predstavlja najmerodavnije stručno telo za svaku evropsku državu, pozitivno ocenila predložena ustavna rešenja kao neophodne korake ka postizanju nezavisnosti sudstva i vladavine prava.

„Mi smo te korake morali uraditi mnogo ranije, još pre 15 godina. Sad to radimo sa velikim zakašnjenjem. Ne moram da vas podsećam da smo se obavezali da ćemo ove nedostatke u našem tekstu Ustava ispraviti 2017. godine – to je bila obaveza Srbije, koja je tek sad došlo na agendu. Zbog toga ja smatram da je svako odlaganje zapravo korak protiv vladavine prava“, kaže Korhec.

Referendum je praznik demokratije

„Kod nas je veoma nerazvijena direktna demokratija. Kao i u većini drugih država, predstavnička demokratija je dominantna, ali kod nas do te mere da imamo izuzetno retko referentude i narodne inicijative čak i na lokalnom nivou, a kamoli na nivou države. Poslednji put smo narodnu inicijativu imali oko uvođenja doživotne kazne zatvora, kada je bio prikupljen ogroman broj potpisa“, podseća Korhec.

To što se sad pokreće pitanje sastava Narodne skupštine koja se izjašnjavala o predloženim ustavnim rešenjima, a koji je gotovo jednopartijski, što po njemu jeste problematično, ne može da bude argument u prilog bojkotovanja referenduma jer na prvom mestu treba imati u vidu da se radi o reformama s čijim sprovođenjem se ozbiljno kasni, a ujedno se radi i o najvećem hroničnom problemu Srbije.

Sad je, smatra on, prilika da se narod malo više posveti ovoj problematici, da se uz pomoć medija i onih koji kreiraju javno mnjenje rasprave neka pitanja, da se dođe do svesti zašto su ove referome značajne. Tim pre što se radi o temi koja je bila zapostavljena u javnom diskursu.

„E sad, ako mi i dalje smatramo da je to beznačajno, da ima pitanja koja su značajnija od ovog, onda ćemo i dalje nostit taj teret i ništa neće biti ni od završetka evropskih integracija. Otvaranje poslednjeg klastera je upravo najvećim delom zbog toga što je Narodna skupština izglasala ove ustavne promene. Toga građani moraju biti svesni“, kaže Korhec, dodajući da o ovom značajnom pitanju treba govoriti trezveno, ne vodeći se političkim interesima.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.