Srbija sedma u IT sektoru među zemljama Srednje i Istočne Evrope

Srbija sedma u IT sektoru među zemljama Srednje i Istočne Evrope

Izvor: EURACTIV.rs

02.03.2021

Kategorija: U fokusu

U sektoru informacionih tehnologija, Poljska je najkonkurentnija od 23 zemlje Centralne i Istočne Evrope, a Srbija, iako je u samom vrhu kada je reč o izvoru talenata, nije među prvih pet zemalja regiona, pokazuje istraživanje o budućnosti IT sektora u “Evropi u nastajanju”.

Istraživanje, koje je sproveo londonski informativni portal Emerdžing Jurop (Emerging Europe), pokazalo je da među 23 zemlje regiona Srbija i Mađarska bolje stoje od Poljske kada je reč o talentima, a da Estonija, Litvanija, Češka, Slovenija i Letonija imaju bolje poslovno okruženje za IT sektor.

Međutim, uzimajući u obzir sve kriterijume, Poljska je osvojila ukupnu ocenu 61,40, ispred drugoplasirane Estonije sa ocenom 58,13. Među prvih pet vodećih zemalja još su i Češka, Mađarska i Rumunija.

Srbija je u istraživanju sa ukupno 46,46 poena zauzela solidno sedmo mesto, iza Slovenije, a ispred Letonije.

Autori izveštaja, koji navode da je reč o prvom nezavisnom istraživanje te vrste u tom delu Evrope, primenili su u svim zemljama istu metodologiju da bi analizirali koliko svaka pojedinačno doprinosi IT sektoru regiona. Analiza je rađena i sa ciljem da bude smernica poslovnoj zajednici i ulagačima i pokaže koja zemlja najviše odgovara njihovim potrebama.

U istraživanju su kao kriterijumi korišćeni osnovni indikatori kao što su tržište rada, raspoloživost talentovane radne snage, politika koja se sprovodi u odnosu na IT sektor,  zakonodavni okvir, konektivitet i infrastuktura.

U studiji su proučene i ključne vertikale, odnosno za koje je grane industrije region posebno privlačan, kao i IT solucije i tehnologije po kojima se on ističe, a zatim je ta makro-analiza primenjena na svaku državu ponaosob.

Uticaj zbira svih kriterijuma pokazuje primer Ukrajine, koja je, iako ima velik IT sektor i po kriterijumu talenta ima jednu od najviših ocena, zbog zaostajanja u razvoju tog sektora i lošeg poslovnog ambijenta u ukupnom poretku zauzela samo 11. mesto.

Najbolju ocenu Srbija je dobila po kriterijumu talenta, i uz Mađarsku je vodeća u regionu.

Lošije je, međutim, prošla kada je reč o IT sektoru, i po tom kriterijumu je među 23 zemlje sa ocenom 6,64 zauzela 14. mesto na tabeli, između Hrvatske, i Crne Gore.

Još slabiju ocenu, 6,22, Srbija je dobila za ambijent za poslovanje, i po tom kriterijumu je na 17. mestu, odmah iza Severne Makedonije i Crne Gore, a ispred Kosova koje je 18. sa ocenom 5,34.

U profilu država koje su bile predmet istraživanja, navodi se da je Srbija zemlja koja je veoma napredovala u razvoju IT industrije i da se u toj oblasti pozicionirala kao lider na Zapadnom Balkanu, a da bi mogla da postane i IT sila u širim razmerama. Dodaje se da, poput mnogih zemalja u regionu, ima bogato iskustvo u oblasti tehnologije.

U izveštaju je procenjeno da u Srbiji posluje oko 2.500 kompanija u oblastima informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT).

“Srbija ima drugi po visini broj studenata ICT na 100.000 stanovnika u regionu ‘Evrope u nastajanju’ i peti po visini broj diplomiranih studenata ICT na 100.000 stanovnika. Visok nivo znanja engleskog svrstava je na četvrto mesto među zemljama regiona, a globalno na 15. mesto, što je progres od tri mesta u odnosu na 2018. godinu. Pa ipak, ima mesta za napredak u visini sticanja dodatne vrednosti od ICT po stanovniku”, navodi se u izveštaju.   

Od zemalja užeg regiona, Hrvatska je sa ukupnom ocenom 45,77 zauzela deveto mesto na tabeli, Abanija 17, Kosovo 18, a Crna Gora 19. mesto.

Na začelju tabele, kao najmanje konkurentne u IT sektoru nalaze se Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i kao poslednja Moldavija.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.