Podkast “Reaguj!” o mladima koji odlaze iz Srbije: Karta u jednom pravcu

Podkast “Reaguj!” o mladima koji odlaze iz Srbije: Karta u jednom pravcu

Izvor: Pixabay.com

Izvor: Autonomija

17.12.2021

Kategorija: U fokusu

Polovina mladih planira da se iseli iz zemlje, 40 odsto je reklo da ne planira, ali ne želi da otpiše i tu mogućnost, dok samo 11 odsto kaže da ne želi da ode. Razlozi za odlazak su: dostojanstven život, viši životni standard, bolje javne usluge, veće šanse za zaposlenje, više slobode i bolje okruženje za osnivanje porodice, navodi se u Alternativnom izveštaju o položaju mladih za 2021. godinu, Krovne organizacije mladih Srbije.

Adriana Cindrić je pre skoro 10 godina napustila svoj rodni grad Suboticu, kako bi se školovala u Budimpešti. Nakon srednje škole, svoje visoko obrazovanje nastavila je u Nemačkoj, gde danas studira istoriju i anglistiku.

“U početku nisam imala svoje prijatelje. Trebalo mi je vremena da se naviknem da održavam kontakt sa prijateljima u Srbiji. Ovde sam došla, nisam znala jezik. Vremenom sam upoznala mlade ljude koji su mi pomogli da izdržim ovde”, prepričava za podkast Reaguj! svoje iskustvo Cindrić, koja bi se u Suboticu vratila kada se steknu povoljni uslovi, kako bi pokrenila sopstveni biznis.

Sa druge strane, Sofija Ninković, takođe iz Subotice, pre 17 godina kupila je kartu u jednom pravcu, kada je školovanje nastavila u Velikoj Britaniji. Kako ona kaže, uvek je znala da ne želi da provede ostatak života u Subotici, pa čak ni u Srbiji, zbog ekonomskih, ali i društvenih razloga.

“Ovde mogu naći bolji posao, ima više prilika za moju struku, okruženje je drugačije, ljudi su mnogo liberalniji, imaju različite stavove, diskusije o socijalnim problemima su dinamičnije nego u Subotici”, objašnjava Ninković.

Motivi za promenu mesta stanovanja zavise od osobe do osobe, objašnjava Ivan Brkljač iz “Tačke povratka”, servisa koji pomaže ljudima iz dijaspore da se vrate, zaposle, pokrenu sopstveni posao ili usavrše svoje znanje u određenoj oblasti. On navodi da je preduslov za povratak i razlog za odlazak praktično ista stvar. Četrdeset odsto ljudi odlazi zbog novih karijernih prilika, a 44 odsto ljudi bi se vratilo u Srbiju u slučaju da im se ukaže poslovanje u struci.

“Ljudi koji imaju malu decu odlaze iz Srbije izjavljujući da žele da im se deca razvijaju u drugom obrazovnom sistemu, dok ljudi iz dijaspore koji dobiju decu u dijaspori, kada shvate da deca nemaju iste običaje i ne govore jezik, često odluče da se vrate”, objašnjava Brkljač.

Osim nostalgije i želje za očuvanjem kulturnog identiteta, oko 44 odsto ljudi bi se vratilo iz inostranstva da postoje prilike za karijerno napredovanje. Međutim, jedan od problema je i nedovoljna promocija već postojećih podsticaja za povratnike, kao što je umanjenje poreza na poreze i doprinose za 70 odsto, navodi Ivan Brkljač.

“U zapadnim zemljama neto zarada je veća nego u Srbiji. Sa ovim merama koje postoje, poslodavci, a i sami zaposleni, imaju pregovaračkog prostora da se izbore za veću, konkurentniju platu u zemlji u kojoj su i dalje troškovi života niži nego na Zapadu i da možda na toj neto razlici mogu da profitiraju”, objašnjava Brkljač.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Podkast “Reaguj!” o mladima koji odlaze iz Srbije: Karta u jednom pravcu”

Franken says:

Bogumi, odlaze i tzv. stari koji se (valjda) još osjećaju mlađahni.

Iz mog malog mista je, tako, u posljednja četiri Jahreta otišlo na truhli zapad čet’ri obitelji (jal pet..?). “Glave” tijeh familija su stare od 47 do pecet & dvije godinice (sve “mladi”, bre!).

Od tog trulog & gnjilog zapada, gdje sve propada za razliku od naše mater… ovaj… otadžbine, biraju najtruhlije & najpropalije nove Heimate k’o, da velim, Njemačku und Esterajheriju. Daklem, očito voledu i Kurza. Truhom za… itd.

(U Beču će, mnijem, za dvadeset ljeta biti više Soraba no u Nandorfehérváru, glavnom selu Szerbországa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.