NDNV predstavio publikaciju „Izazovi i održivost medija civilnog društva“

NDNV predstavio publikaciju „Izazovi i održivost medija civilnog društva“

Izvor: Autonomija

Izvor: Autonomija

22.12.2021

Kategorija: U fokusu

Najveći problem trenutno kod medija civilnog društva jeste to što nisu adekvatno prepoznati Zakonom o javnom informisanju i medijima, rekao je danas jedan od istraživača i izvršni direktor NDNV-a Veljko Milić na predstavljanju publikacije „Izazovi i održivost medija civilnog društva“ u Media Hubu NDNV-a.

Kako se navodi u publikaciji, mediji civilnog društva nastaju kao rezultat i odgovor na činjenicu da postojeći medijski sistem nije u potpunosti u skladu s očekivanjima koja se pred medije postavljaju u jednom demokratskom društvu, a to su delovanje u javnom interesu, podsticanje nezavisnog, kritičkog mišljenja i pružanje informacija građanima kako bi razumeli društvene procese i participirali u njima.

Jedna od autorki ove publikacije, šefica Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Smiljana Milinkov kaže da, pored toga što zakonski nisu prepoznati, mediji civilnog sektora takođe nisu prepoznati ni u društvu kao vredna alternativa postojećem medijskom sistemu.

„Pored toga, mediji civilnog sektora nisu finansijski održivi, samim tim ne mogu da angažuju novinare i novinarke, a opet da bi konkurisali za projektno finansiranje ili bilo kakve druge finansijske mogućnosti moraju da dostave neki sadržaj. To je neki začaran krug za koji je potrebno naći rešenje. Važno je da društvo shvati značaj medija civilnog sektora“, rekla je na predstavljanju publikacije Smiljana Milinkov.

Cilj projekta je da se kroz analizu rada i finansiranja pet medija civilnog društva iz Vojvodine identifikuju izazovi i potencijalne prepreka u procesu stvaranja održivosti na medijskom tržištu Srbije. Kao studije slučaja odabrani su mediji Storiteler (Storyteller), Pančevo Si Ti, Fabrika kreativnosti, Magločistač i Agrosmart.

Urednica Fabrike kreativnosti Aleksandra Bučko rekla je da, kada se govori o održivosti ovog medija, prvo ističe podršku Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV).

„NDNV je ključ koji pomaže Fabrici da se pokrene i omogućava da imam trenutno saradnice kroz jedan projekat stažiranja. Ono što Fabrika planira kao održivost medija jeste uslužna produkcija podkasta. Da prikupimo sredstva tako što ćemo na stručan način, i zvučno i novinarski obrađivati i praviti podkaste“, rekla je urednica portala Fabrika kreativnosti.

Predsednik NDNV-a Norbert Šinković rekao je da su mediji civilnog društva ključni u izgradnji demokratije i dodaje da praksa NDNV-a u Vojvodini pokazuje da svi mediji koji planski pristupaju svojoj zajednici dobijaju podršku na neki način.

„Na primer, istraživački centar VOICE je upravo završio kampanju koja se zasniva na zajednici i ideja je bila da redakcija ostvari bolji kontakt sa svojom publikom. Uspeli smo da prikupimo oko 150 hiljada dinara koji će biti potrošeni na susret redakcije sa građanima širom Vojvodine. Za opstanak kvalitetnih medija je neophodna zajednica. Zajednica koja je lojalna, uključena u rad medija, koja je naučena da vrednuje kvalitetno novinarstvo. Sa druge strane, to zahteva ogromne promene kod novinara i novinarki. Iako postoji veliki otpor u medijima, novinarstvo se ne završava sa objavljivanjem teksta. Novinarstvo se završava kada ste uspešno prosledili informacije čitateljima i čitateljkama. Mislim da je to ključni pristup, u novinarstvu i u zajednici“, zaključio je Šinković.

Publikacija „Izazovi i održivost medija civilnog društva“ uskoro će se nalaziti na sajtu Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Ovaj projekat podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja. 

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.