INSTITUT ZA EVROPSKE POSLOVE: SRBIJA STAGNIRA U EVROINTEGRACIJAMA

INSTITUT ZA EVROPSKE POSLOVE: SRBIJA STAGNIRA U EVROINTEGRACIJAMA

Foto: ilustracija

Objavio: Magločistač

31.05.2019

Kategorija: U fokusu

Srbija se deset godina od predaje zahteva za članstvo u EU i pet godina od početka pregovora i dalje suočava sa istim problemima dijalog Beograda i Prištine, politička stabilnost, korupcija, sudstvo, organizovani kriminal, ljudska prava i sloboda medija, i još nije otvorila ni polovinu pregovaračkih poglavlja.

U do sada otvorenih 16 poglavlja nema napretka ili je sprovođenje reformi označeno kao nedovoljno i, ukoliko vlada Srbije značajno ne ubrza reforme, 2025. kao potencijalna godina ulaska u EU “ostaće tužan san”, ocenili su u Institutu za evropske poslove (IEP) komentarišući Izveštaj o napretku Srbije na putu ka EU objavljen pre dva dana.

Navodeći da je Srbija ostalo da otvori još 19 poglavlja i još mnogo više da zatvori, IEP podseća da je većina zemalja koje su ušle u EU 2004. i 2007. zatvorila sva poglavlja u roku od šest godina.

Poglavlja u kojima nema napretka u reformama su 3, 5 i 8, što ukazuje na nepostojanje reformi koje se odnose na prava osnivanja preduzeća i slobode pružanja usluga, javne nabavke i konkurenciju.

To u praksi znači, piše u saopštenju IEP, da u Srbiji ima vrlo malo konkurencije, efikasnosti i transparentnosti u javnim nabavkama, nema nezavisnosti Komisije za kontrolu državne pomoći i država nastavlja da nekontrolisano daje novac različitim preduzećima, što narušava konkurenciju.

Poglavlja u kojima postoji ograničen napredak su 1, 13, 15, 27, 23, a to znači da nema značajnog napretka u slobodnom kretanju robe, reformi ribarstva, energetike, životne sredine i pravosuđu i osnovnim pravima.

IEP ističe da su poglavlja 23 i 24 posebno osetljiva i da se u njima vidi vrlo mali napredak.

Za poglavlje 23 novim Izveštajem EK je konstatovano da su preporuke sudstvu samo delimično usvojene, a politički uticaj na sistem izbora sudija ostaje zabrinjavajuć, navodi IEP.

Dodatno, Evropska komisija je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog stanja medija u Srbiji.

Kod poglavlja 24 (pravda, sloboda, bezbednost) sugeriše se da nema vidljive i dosledne borbe protiv visokih slučajeva korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca i u Izveštaju navodi da je korupcija i dalje zastupljena u mnogim oblastima, dok u borbi protiv organizovanog kriminala nema nikakvog napretka u ispunjavaju preporuka iz prethodnog izveštaja.

Takođe, iako pozitivne promene postoje u migracionoj politici, zakoni i pravila se ne primenjuju dosledno.

IEP navodi i da su poglavlja 25 i 26 ranije otvorena i privremeno zatvorena istog dana iako u njima Srbija nije pokazala značajan napredak, tj. da razlog njihovog privremenog zatvaranja nije to što su nauka, obrazovanje i kultura u Srbiji na zavidnom nivou, već činjenica da EU nema veće nadležnosti u tim poljima.

Kada je reč o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine (poglavlje 35), Evropska komisija poziva Srbiju da napravi značajne napore, posebno u međunarodnim odnosima, kako bi obezbedila okruženje koje jasno vodi ka postizanju pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom, koje opisuju hitnim i od najveće važnosti.

IEP podseća da je to poglavlje posebno važno, uključujući poglavlja 23 i 24, zbog činjenice da ima suspenzivni karakter, odnosno ukoliko ne postoji pozitivno ocenjen napredak u tim poglavljima, EU može da suspenduje ili uspori napredak evrointegracija Srbije.

Institut navodi i da dosadašnji rezultati ukazuju na diskrepancu između deklarativnih stavova svih vlada od 2008. i sprovođenja reformi.

“Iza toga mogu da stoje samo dva razloga da političkoj eliti ne odgovara moderno, otvoreno, odgovorno i uređeno društvo ili da prosto vladajuće elite nemaju dovoljno ljudskih resursa da reforme sprovedu do kraja”, ističe se u saopštenju Instituta za evropske poslove koji prati pregovore Srbije sa EU i jača kapacitete svih uključenih u procesu.

 

 

Izvor: Beta

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.