BRNABIĆ O ZAHTEVIMA NOVINARA: SLOŽILI SMO SE DA SE NE SLAŽEMO

BRNABIĆ O ZAHTEVIMA NOVINARA: SLOŽILI SMO SE DA SE NE SLAŽEMO

Izvor: cenzolovka.rs

Objavio: Magločistač

17.11.2017

Kategorija: U fokusu

Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da je u Srbiji prisutna “eho atmosfera” u kojoj je sve manje dijaloga, ali da je vlada otvorena za razgovor i inicijative koje dolaze iz civilnog društva, privatnog sektora, institucija.

“Ni jedna vlada ne zna šta je najbolje za svaki segment društva i ako želi da bude uspešna, ona mora da sluša i vodi dijalog sa civilnim društvom. Ova vlada želi da sluša i čuje i želi da ima input kako bi menjala društvo na bolje”, rekla je Brnabićeva na skupu “Dobro upravljanje i efikasnost građanskog učešća”.

Prema njenim rečima, glavni neprijatelj demokratije jeste ogromna polarizacija društva, zbog koje se ono deli na grupe “za i protiv”, a koje otvoreno i agresivno postupaju.

“Prisutna je eho atmosfera okruženi smo istomišljenicima i nema debate… Srbija ima potencijala i nadam se da možemo da napravimo iskorak”, rekla je premijerka.

Kao primer, navela je sastanak sa Grupom za slobodu medija koji se, kako je navela, završio tako da su “smo se složili da se ne slažemo” kakva je medijska slika u Srbiji.

“Složili smo se i da nismo neprijatelji i da iako se ne slažemo, da ćemo kroz razgovor probati da približimo stavove”, rekla je Brnabićeva.

Premijerka je kazala da je zabrinjava trend pada zainteresovanosti građana koji žele da participiraju u politici, jer upravo oni svojim zalaganjem mogu da menjaju državu i društvo.

“Većina želi da se bavi politikom zarad ličnih interesa i u tome nam mediji nisu pomogli, čak ni oni istraživački, a treba da se bave politikom jer vole svoju zemlji i žele promene”, ocenila je Ana Branbić.

Prema poslednjem istraživanju jednog od organizatora skupa nevladine organizacije CRTA, samo četvrtina građana je zainteresovana da participira u politici, a izbore vidi kao jedini način učešća u građanskim procesima.

Istraživanje je pokazalo i da 75 odsto građana ne veruje da svojim agažmanom može da izazove promene na lokalnom i nacionalnom nivou.

Ambasador Velike Britanije Denis Kif obratio se prisutima na srpskom jeziku i naglasio da su najveći izazovi demokratije pad poverenja građana u političke partije, kao i planiranje lažnih vesti i manipulacija javnim mnjenjem.

“Veći stepen otvorenosti i saradnje sa građanima pravi su lek za jačanje kredibiliteta institucija i vere u participativnu demokratiju”, rekao je Kif na skupu čiji je organizator i izvršna agencija Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije “Wilton Park”.

Prema njegovim rečima, otvaranje parlamenta za građane je dobar primer, ali se ne treba tu zaustaviti jer je neophodno sve institucije učiniti transparentim i otvorenim.

Fransis D’Soza (Frances D’Souza) iz Doma lordova (jednog od dva doma u parlamentu Velike Britanije) poručila je da vlada mora da bude pod stalnom kontrolom civilnog sektora.

“Vlade dolaze i odlaze i sve veruju da znaju šta je najbolje za društvo, a to je zaista opasno”, rekla je D’Soza.

Prema njenim rečima, primer kako vlada može da spreči demokratske promene su i izmene zakona kojima se ograničava sloboda medija, ali i izbor sudija u Srbiji.

“Civilni sektor, mediji, građanstvo, moraju svaki dan da kontrolišu vladu, moraju uvek da budu budni”, istakla je ona i dodala je da je aksiom demokratije participacija građana.

“Da bi neki proces bio legalan on mora da uključi veliki broj građana i zato je na primer važna prisutnost opozcije u parlamentu, jer tako parlament dobija više mogućnosti da kontroliše rad vlade”, kazala je Fransis D’Soza.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti čeka ponovno dobijanje mišjenja

 

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti veoma važan zakon, ali da je povučen iz procedure i vraćen na ponovno razmatranje jer je sadržao odredbe kojima se povećava administracija i nameti privrednicima.

“Zakon o rodnoj ravnopravnosti je veoma važan zakon i ja garanutujem da ću gurati da bude što pre usvojen, ali tu se postavilo pitanje da li on zaista mora toliko da širi administraciju i povećava administrativni teret poslodavcima”, rekla je Brnabićeva na skupu “Dobro upravljanje i efikasnost građanskog učešća”.

Ona je navela da je predloženi nacrt zakona predviđao osnivanje novih saveta u okviru vlade, što je problematično s obzirom na to da se vlada bori da bude manja i efikasnija.

“Ne kažem da nama ti novi saveti nosu potrebni, zato je i vraćen na dobijanje mišljenja, ali sutra ćemo biti kritikovani jer u vreme racionalizacije javne uprave zapošljavamo nove ljude”, rekla je premijerka.

Brnabićeva je kazala da je njena zamerka bila i to što je predložen nacrt stvarao nove administrativne terete svim posladavcima koji imaju više od 50 zaposlenih, jer je predviđao da takva preduzeća moraju da imaju osobu zaduženu za rodnu ravnopravnost.

 

Prema njenim rečima, u nacrtu zakona se navodilo da kada poslodavac objavi konkurs za posao, mora da saopšti koliko je prijava bilo, koliko je među njima mušaraca, a koliko žena i zašto je posao dobio muškarac, odnosno žena.

“Mi smo vratili zakon na ponovno mišljenje, da vidimo da li se svi s tim slažu, i poslodavci ali i lokalne samuprave koje bi takođe morale da zaposle više ljudi”, rekla je Brnabić.

Predlagač Zakona o rodnoj ravnopravnosti je Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost na čijem je čelu potpredsednica vlade Zorana Mihajlović.

 

Nacrt zakona u septembru je poslat na mišljenje Ministarstvu za rad, zapošljavnje, boračka i socijalna pitanja, koje je imalo najveći broj primedbi, posle čega je i ubrzo povučen iz procedure i vraćen na ponovno razmatranje.

Izvor: Beta

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.