Zajedničkom saradnjom institucija, medija i NVO moguće smanjiti prisustvo nasilja u društvu

Zajedničkom saradnjom institucija, medija i NVO moguće smanjiti prisustvo nasilja u društvu

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

15.06.2021

Kategorija: Subotica

„Nasilje je stvarnost pred kojom često zatvaramo oči, a žrtve nasilja često nailaze na zid ćutanja“, rekao je predsednik Skupštine grada Subotica Balint Pastor na okruglom stolu Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana pod nazivom „Poverenje u institucije – Kome prijaviti nasilje?“ i dodao da je jedino u saradnji sa policijom, sudovima, javnih tužilaštava, medijima i civilnim organizacijama moguće u nekoj meri smanjiti prisustvo nasilja u društvu.

On je naglasio da je, sa druge strane, važno da „žrtve nasilja u što većem broju prijavljuju ovakve slučajeve nadležnim organima jer se bez toga ne može boriti protiv ovog problema“.

Prema njegovim rečima, nasilje je, na žalost, uvek aktuelna tema koja je prisutna u društvu, i veoma je važno poverenje u institucije, dok mediji takođe imaju ogromnu odgovornost, kakvu imaju i političari kada je u pitanju ovaj problem.

Foto: NJ/Magločistač

„Postoje i pomaci u našem zakonodavstvu, imamo relativno dobre zakone koji regulišu ovu oblast, ali kao što je to slučaj i u mnogim drugim sferama našeg života, imamo problem u primeni zakona. Ovom konferencijom ćemo ukazati na postojanje tog problema“, rekao je Pastor.

On je dodao da Subotica ne odudara mnogo od pokrajinskog i republičkog proseka kada je u pitanju statistika, da je, na žalost, vršnjačko nasilje, nasilje u porodici i svako drugo nasilje prisutno, kao i da postoji dosta frustracija u društvu, što je logično za zemlje u tranziciji.

Na pitanje Magločistača zašto Subotica nema sigurnu kuću za žene i da li je ona u planu, Pastor je naveo da je ovo pitanje svakako jako bitno.

„Moj je lični stav da o tome treba razgovarati. Ne vidim razloga da se to ne promeni“, smara Pastor.

Povećava se broj krivičnih dela nasilja u porodici

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman Zoran Pavlović je takođe naveo da bez saradnje svih, od medija do organizacija civilnog društva, nećemo moći da dođemo do rezultata, a to je „nulta tolerancija na nasilje“.

Zoran Pavlović i Balint Pastor, foto: NJ/Magločistač

„Ni jedan zakon u Srbiji još uvek nema eksplicitne odredbe o pravu žrtve da bude prepoznata i priznata kao žrtva, a kada se desi akt agresije, prva adresa je svakako – policija. Činjenica je da rezultata neće biti bez preventivnog rada i pripremanja procedura po kojima ćemo svi morati da postupamo“, navodi Pavlović.

Koordinator za poslove prevencije i suzbijanja nasilja u porodici iz Policijske uprave Subotica Vuk Radošević kaže da je izvesno da imamo povećan broj krivičnih dela nasilja u porodici.

„U poslednje četiri godine broj prijavljenih krivičnih dela nasilja u porodici od 2017. do 2020. godine varira iz godine u godinu. Međutim, tokom kovida, 2020. godine smo evidentirali manji broj krivičnih dela, 109 slučajeva“, navodi Radošević.

Vuk Radošević, foto: NJ/Magločistač

Na okruglom stolu Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana pod nazivom „Poverenje u institucije – Kome prijaviti nasilje?“ učestvovali su i Svetlana Medić, zamenica višeg javnog tužioca u Subotici; Bojana Maravić, zamenica osnovnog javnog tužioca u Subotici; Tatjana Živković, sudija Osnovnog suda u Subotici; Željko Otašević, socijalni radnik Doma zdravlja Subotica; Miroslava Bagavac, direktorka Centra za socijalni rad grada Subotice; Toni Bedalov, novinar, dopisnik RTS-a iz Subotice; Biljana Stepanov, direktorka Centra za podršku ženama Kikinda i dr Jelica Santrač, učiteljica Dečjeg odeljenja u Opštoj bolnici Subotica i predstavnica Udruženja vojvođanskih učitelja.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.