Odluka o izmenama Statuta grada Subotice o uvođenju bunjevačkog jezika ide na javnu raspravu

Odluka o izmenama Statuta grada Subotice o uvođenju bunjevačkog jezika ide na javnu raspravu

Foto: NJ, Magločistač

Objavio: Magločistač

26.03.2021

Kategorija: Subotica

Predlog Odluke o izmenama Statuta grada Subotice o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u ovom gradu upućun je na javnu raspravu, odlučeno je na sednici Gradskog veća. Za organizovanje i sprovođenje javne rasprave nadležna je Skupština grada Subotice.

Kako se navodi u dokumentaciji, javna rasprava uključuje organizovanje najmanje jednog otvorenog sastanka predstavnika nadležnih organa grada sa zainteresovanim građanima, predstavnicima udruženja građana i sredstava javnog obaveštavanja (okrugli stolovi, tribine, prezentacije i sl.) i prikupljanje predloga, sugestija i mišljenja građana i ostalih učesnika u javnoj raspravi u pisanoj ili elekronskoj formi.

Vreme trajanja javne rasprave je 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.

Nakon sprovedene javne rasprave Sekretar Skupštine grada Subotice sačinjava Izveštaj o rezultatima javne rasprave i dostavlja ga zajedno sa predlogom Odluke o izmenama Statuta grada Subotice Skupštini grada koja donosi konačnu odluku.

Na sednici Skupštine grada Subotice koja je održana 4. marta, odbornici su usvojili predlog kojim se pokreće procedura za izmene i dopune Statuta grada Subotice čime će biti omogućeno da bunjevački jezik i pismo budu uvedeni u službenu upotrebu, uprkos tada oštrom protivljenju odbornika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).

U Subotici su u ravnopravnoj službenoj upotrebi srpski, mađarski i hrvatski jezik.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.