ANDERSON: EVROPSKI FILM IZGUBIO ZNAČAJ

ANDERSON: EVROPSKI FILM IZGUBIO ZNAČAJ

Izvor: Festival evropskog filma Palić

Objavio: Magločistač

22.07.2015

Kategorija: Subotica

Evropski film je izgubio svoj značaj u odnosu na prethodne decenije i svoju šansu mora da traži u filmovima koji otvaraju oči, smatra ovogodišnji dobitnik nagrade “Aleksandar Lifka” Festivala evropskog filma Palić, švedski reditelj Roj Anderson.

“Nije lepo reći, osećam se pomalo tužno zbog toga, ali evropski film je izgubio svoj značaj, moć i status u poređenju sa periodom kraja pedesetih, šezdesetih i početka sedamdesetih godina. To je bio najviši period evropskog filma”, rekao je Anderon Tanjugu.

Navodeći primere ruskog, poljskog, italijanskog, francuskog, nemačkog i češkog talasa, to je, po njegovoj oceni, bio fantastičan period filmske istorije, a takođe i nova šansa za film u Evropi.

Naime, po njemu, Holivud je atraktivan jer nudi gledanje filmova na “lak način”, a gde nećete naći filmove koji su komplikovaniji i koji žele da vam otvore oči po pitanju komplikovanih stvari.

“To je šansa za evropski film. Da zadrži tu tradiciju. Jer je tako bilo kada sam ja odrastao, u periodu koji sam vam pomenuo”, rekao je on.

Na pitanje kako zaraditi novac od evropskog filma, bez “holivudizacije”, Anderson kaže da na to tek treba da se da odgovor, odnosno rešenje.

“Postoji veoma dobra rečenica francuskog filmskog stvaraoca Andrea Brezona, za koga mislim da je najbolji u francuskoj filmskoj istoriji. On je rekao: Pokušaj da napraviš nešto, nešto što bez tebe nikada ne bi bilo napravljeno” rekao je dobitnik ovogodišnjeg priznanja “Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskom filmu.

Anderson je ponovio da je Festival na Paliću veoma značajan u svetu jer, kao i drugi festivali ove veličine, prikazuje filmove koji su interesantniji od onoga što se prikazuje u Kanu.

“Zbog toga mislim da imamo potrebu u svetu za festivalima kao što je ovaj na Paliću. Nadam se da će to vlasti poštovati i prepoznati videti vrednosti toga”, rekao je Anderson, dodavši da je na Paliću sreo mnogo inteligentnih ljudi.

Nikada ranije nije bio u Srbiji, ali u je Švedskoj odrastao sa decom radnika iz Jugoslavije koji su bili čuveni radnici u brodogradilištima u Geteborgu.

U momentu održavanja festivala, mnogo migranata sa teritorije bliskog i dalekog istoka, upravo preko Srbije, pa i Palića, ide ka zapadnoj Evropi, pa i Švedskoj, u potrazi za svojim “evropskim snom”.

Upravo je “Evropski san” glavni slogan ovogodišnjeg festivala, jer je namera organizatora bila da nametnu potrebu redefinisanja tog pojma.

Anderson kaže da u potrazi za time nikako nije najbolje rešenje kopirati “američki san” jer smatra da ljudi u Evropi još uvek imaju šansu da više pokažu “intelektualnu stranu ljudskog bića”, za razliku od SAD, gde je i dalje u pojedinim državama zabranjeno učenje Darvina.

Takođe nije siguran da li je najbolji način razmišljanja taj da će sve biti mnogo lakše kada postanete član Evropske unije ili NATO-a.

“Umesto toga, hajde da radimo na pravoj evropskoj uniji, evropskom snu. Ali, zašto da pričamo o evropskom snu? Treba da budemo kosmopolite. Hajde da razmišljamo o kosmopolitskom svetu. Ali, naravno, to je jako teško da shvatimo, zato što je veoma komplikovano. Možda tek za hiljadu godina budemo imali takvu mešavinu” , rekao je Anderson.

Ovaj švedski reditelj smatra da se kao moguća perspektiva može pronaći dobar evropski stav u mnogim zemljama nekadašnjeg istočnog bloka, među kojima je i Srbija, koje mogu imati uticaja na njegovo formiranje.

“Za mene postoji nešto veoma posebno u zemljama nekadašnjeg istočnog bloka. Tu je mnogo izraženija intelektualna strana toga kako biti ljudsko biće. To sam zaključio veoma brzo”, rekao je Anderson.

Izvor: Tanjug

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.