POSLEDNJA MERA ZA ZAŠTITU SUBOTICE OD NEVREMENA: DRUŽE BOŽE, MI TI SE MOLIMO

POSLEDNJA MERA ZA ZAŠTITU SUBOTICE OD NEVREMENA: DRUŽE BOŽE, MI TI SE MOLIMO

Izvor: pgprs-info.com

26.05.2015

Kategorija: Privreda

Nijedna od 24 postojeće stanice za protivgradnu zaštitu nije u funkciji iz dva prosta razloga: nema raketa, a nema ni strelaca


Nakon niza bezuspešnih sezona, Sektor za vanredne situacije, koji deluje pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, ove je godine brigu o zaštiti useva, voćnjaka i vinograda konačno odlučio podići na viši nivo. Zapravo, ne viši – nego na najviši.

Uvidevši, naime, da angažovanje oko protivgradne zaštite u Republici poslednjih godina i nije dalo bogznakakve rezultate Sektor za vanredne situacije brigu o tome prepustio je nikome drugom do Nebu, ostavivši pri tom grešnicima na Zemlji da se od nepogoda brane tradicionalnim i proverenim sredstvima kao što su molitve ili bacanje noža u avliju. Treba u isto vreme i pohvaliti taj isti sektor, jer je, ne predviđajući sredstva za protivgradnu zaštitu ove godine, uštedeo značajan novac čime je bez sumnje doprineo smanjenju budžetskog deficita.

Lud, zbunjen, spokojan

To što je 14. maja led u okolini Ivanjice i Arilja (ponegde u stopostotnoj meri) uništio višemesečni trud tamošnjih poljoprivrednika nije do načelnika Sektora Predraga Marića nego do grešnih duša koje su se valjda previše zamerile Onom, još iz Staroga Zavjeta poznatom po namćorastoj ćudi i za mnogo manje delikte od danas uobičajenog bogohuljenja.

A upravo na primeru Ivanjice i Arilja i subotički poljoprivrednici mogu izvući neku pouku. Jednu od njih, na primer, izrekao je član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu Simon Osztrogonác tvrdnjom da je Subotica u ovom trenutku potpuno nezaštićena kada je reč o protivgradnoj odbrani. Kako kaže, nijedna od 24 postojeće stanice za protivgradnu zaštitu nije u funkciji iz dva prosta razloga: nema raketa, a nema ni strelaca.

Raketa, kaže on, nema zato što ih Sektor za vanredne situacije – u što su se uverili i poljoprivrednici iz Ivanjice i Arilja – nije rasporedio po radarskim centrima na teritoriji Srbije. Da stvar bude bizarnija, Osztrogonác kaže kako Ministarstvo unutrašnjih poslova raspolaže sa 8.000 protivgradnih raketa, što bi za situacije poput opisanih ili one od pre neki dan u Golupcu ipak bilo dovoljno. Ništa, naravno, situacija nije bolja niti kada je reč o strelcima. Smanjivši im nadoknadu s prošlogodišnjih mizernih 8.000 dinara mesečno na trenutno aktuelnih 2.400 niko od njih nije lud da se izlaže riziku od nepogoda, (pre)vozi o vlastitom trošku i arči obuću do ponekad duboko u njivi usađene stanice za protivgradnu zaštitu.

Obećanje, drugom gladovanje

Iako je, kako sagovornik kaže, gradonačelnik Jenő Maglai prošle nedelje zvao nadležne u Radarskom centru u Bajši (koja je zadužena za protivgradnu zaštitu Subotice), malo je verovatno da će se njihova obećanja da će ovih dana lokalna samouprava dobiti protivgradne rakete i ispuniti. Čak i da ih Grad dobije, gotovo je sigurno da ih neće imati ko upotrebiti u slučaju potrebe upravo zbog situacije s apanažom strelaca. Lokalnoj samoupravi, koja je od namenskih sredstava od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini za ovu godinu izdvojila pet miliona dinara za nabavku protivgradnih raketa, pri tome su ruke potpuno vezane, jer je ta vrsta zaštite u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Sektora za vanredne situacije. Stvari isto stoje i kada je reč o visini nadoknade za strelce: Osztrogonác kaže da je lokalna samouprava i u tom delu spremna učestvovati s određenim sredstvima, ali… Strelci ugovore ne sklapaju s lokalnom samoupravom nego sa državom.

Kako se god u ovoj tragikomičnoj priči – u režiji države, naravno – stvari okrenu, ispada da je jeftinije plaćati nadoknadu štete obespravljenim poljoprivrednicima nego preduzeti preventivne mere koje i zakon nalaže svakog 15. aprila svake proizvodne godine. Uostalom, dok se šteta ne prijavi, pa se ne proceni i utvrdi verodostojnost iste, pa proveri je li podnosilac upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava pašće sigurno i lanjski sneg. A malina, pšenica, kukuruz i ostali proizvodi – samo ako ustreba – u međuvremenu se lako mogu i uvesti. Čak i po povoljnijim cenama od domaćih.

Zlatko Romić

pecat1

 

 

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.