Šetnja stazama secesije u Ulici braće Radić: „Secesija je naš dragulj, nasleđe koje treba čuvati, poštovati i poznavati“ (FOTO)

Šetnja stazama secesije u Ulici braće Radić: „Secesija je naš dragulj, nasleđe koje treba čuvati, poštovati i poznavati“ (FOTO)

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

12.06.2021

Kategorija: Kultura , Subotica

Povodom Svetskog dana secesije koji se obeležava 10. juna, juče je održana Šetnja stazama secesije u Ulici braće Radić u Subotici, u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda, a oko stotinak Subotičana upoznalo je istoriju 10-tak značajnih kuća u ovoj ulici.

Arhitektica i vanredna profesorka Građevinskog fakulteta u Subotici Viktorija Aladžić rekla je za Magločistač da, bez obzira na to što je pod zaštitom, Ulica braće Radić je i dalje ugrožena.

Napadnuto je naše graditeljsko nasleđe i ne postoji dovoljno osećaja ni razumevanja. A naročito se to dešava kada se nešto stavi pod zaštitu, onda je to prosto kao ’kost u grlu’, pa mora da se uradi nešto da bi se narušilo jedinstvo te sredine koja postoji“, smatra Aladžić.

Foto: NJ/Magločistač

Ona kaže da ne razume investitore koji se naguravaju u zaštićenu zonu „nadajući se da se drugi neće naguravati i da će istovremeno da se sačuva karakter ulice, a da će tu biti i njihov novi objekat“.

Prema njenim rečima, secesija u Ulici braće Radić možda čini njen najznačajniji deo.

Dodaje da je veliki broj objekata tokom vremena izgubilo karakteristike secesije, da su fasade devastirane, ali da su građani imali prilike bar na fotografijama da vide kako su nekada one izgledale.

Foto: NJ/Magločistač

„Arhitektonski ukrasi bi u suštini mogli da se vrate na ove objekte i da se prosto shvati kako je lepa bila Ulica braće Radić, kolika je izvrsnost zanatskih i umetničkih radova koji su izvođeni na njenim fasadama“, smatra Aladžić.

“Na kućama u ovoj ulici ima toliko lepih detalja”

Subotičanka Sandra Janić rekla je za naš portal da se građani možda u poslednje vreme više upoznaju sa značajem secesije u našem gradu.

„Upravo su aktuelnost u vezi rušenja i izgradnje u Ulici braće Radić i čuvanja nekih naših secesijskih građevina sada pogotovo važne. Tako da, mislim da je baš aktuelno da prođemo ovom ulicom sa stručnim vodičem“, smatra Janić.

Foto: NJ/Magločistač

Dodaje da se u poslednje vreme organizuju i radionice za predškolarce i školarce, a da su institucije mnogo angažovanije na tome, poput Savremene galerije Subotica, koja nastoji da upozna građane sa secesijom već od najranijih nogu.

Secesija je naš dragulj i naše nasleđe koje bi trebalo da čuvamo, poštujemo i poznajemo“, navodi Janić.

Jelisaveta Veselinović je i sama rođena u Ulici braće Radić i smatra da je važno da se Subotičani upoznaju sa secesijom i kulturnim nasleđem grada.

„Mislim da građani nisu upoznati sa značajem secesije. Novogradnja se često ne uklapa u taj red starih kuća“, smatra Veselinović.

Kuća Karolja Biroa, foto: NJ/Magločistač

„Ja sam došla zato što čitav život živim u ovoj ulici“, kaže Svetlana Vojnić i dodaje da na kućama u ovoj ulici ima toliko lepih detalja.

„To mi je jako interesantno. I ranije sam išla na šetnje, i na mnogo toga lepog nam skrenu pažnju što ranije nismo toliko primećivali. Treba malo više podizati svest građana o tome“, ocenjuje Vojnić.

Da podsetimo, Vlada Srbije  je 11. jula 2019. godine Ulicu braće Radić proglasila za prostorno kulturno-istorijsku celinu, a Skupština grada Subotice je tri meseca kasnije, 10. oktobra 2019. godine, usvojila Izmene Plana detaljne regulacije za četiri ulice, suprotno odluci Vlade i tako omogućila rušenje pojedinih kuća na mestu gde prema izveštaju Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture nije dozvoljena izgradnja novih objekata, o čemu je nedavno pisao i portal Magločistač.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.