Zbog kršenja uredbe EU o zaštiti podataka propisane kazne od ukupno 60 miliona evra

Zbog kršenja uredbe EU o zaštiti podataka propisane kazne od ukupno 60 miliona evra

Objavio: Magločistač

26.08.2020

Kategorija: U fokusu

Zbog kršenja Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u članicama Evropske unije tokom 2020. godine napisano je više od 150 novčanih kazni u ukupnom iznosu od više od 60 miliona evra, pokazuju rezultati istraživanja kompanije za finansijske analize Finbold. Najveći broj kršenja GDPR-a zabeležen je u Španiji, dok je Italija na vrhu liste po ukupnom iznosu kazni.

Zbog kršenja uredbe o zaštiti podataka u Italiji je propisano 13 kazni u ukupnom iznosu od 45.609.000 evra. Od toga su najveći deo morala da plate dva telekomunikaciona operatera – Telecom Italia (TIM) i Wind Tre S.p.A.

Na drugom mestu je Švedska, gde su vlasti kaznile kompaniju Gugl sa sedam miliona evra zbog kršenja GDPR.

Zatim slede Holandija, sa tri kazne u ukupnom iznosu od dva miliona evra, Španija (oko 1.900.000 evra) i Nemačka (1.240.000 evra).

Na dnu liste je Estonija, gde je naplaćena samo jedna kazna od 500 evra.

Španija je imala najveći broj kazni – 76, u ukupnom iznosu od 1.952.810 evra. Telekomunikaciona kompanija Vodafon Španija je dobila više od 10 kazni.

Najčešći vid kršenja GDPR-a bilo je nepostojanje pravnog osnova za obradu podataka.

GDPR je uredba EU kojom se reguliše zaštita podataka i privatnost osoba unutar EU i Evropske ekonomske zone, a odnosi se i na prenos ličnih podataka u treće zemlje. Uredba je stupila na snagu u maju 2018. godine.

Od početka 2020. godine u 19 zemalja propisane su kazne u ukupnom iznosu od 60.181.250 evra, pokazuje istraživanje koje je 25. avgusta objavio Finbold.

Izvor: Finbold

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.