Počinje Kreativna Evropa 2021-2027.

Počinje Kreativna Evropa 2021-2027.

Izvor: SEEcult.org

27.05.2021

Kategorija: U fokusu

Evropska komisija objavila je početak novog ciklusa programa podrške kulturnom i kreativnom sektoru Kreativna Evropa u periodu 2021-2027. godine, za koji je predviđen budžet od 2,4 milijarde evra, što je 63 odsto više nego u proteklom periodu 2014-2020. (1,47 milijarda evra).

Za prvu godinu programa Kreativna Evropa 2021. predviđen je dosad nezabeležen budžet u iznosu od oko 300 miliona evra, što će, kako je saopšteno 26. maja u Briselu, povećati radnicima i umetnicima iz svih oblasti kulture mogućnost rada i saradnje u različitim disciplinama, te podstaći razvoj publike.

Prvi pozivi biće otvoreni za sve organizacije aktivne u relevantnim kulturnim i stvaralačkim sektorima.

Cilj Kreativne Evrope je i povećanje konkurentnosti kulturnih sektora, te podrška njihovom radu na aktivnostima koje su zelenije, u većoj meri digitalne i participativne. Posebna pažnja posvećena je jačanju vitalnosti i oporavku kulturnih i kreativnih sektora, s obzirom na pandemiju kovid-19.

Evropska komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Marija Gabrijel (Mariya Gabriel) izjavila je da više od osam miliona ljudi u celoj Evropskoj uniji radi u nekom od kulturnih sektora.

“Kultura ne poznaje granice i državljanstva. Umetnost je prozor za svet i doprinos našoj povezanosti. U trenutku kada se muzeji, bioskopi, lokaliteti kulturne baštine i pozorišta počnu ponovno otvarati, želim ponovno naglasiti podršku Evropske komisije kulturi i stvaralaštvu. Kreativna Evropa će se pomoću novog budžeta koncentrisati na jačanje stabilnosti tih sektora uz istovremeno promovisanje njihove raznolikosti i kreativnosti”, poručila je Marija Gabrijel.

Evropski komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton (Thierry) istakao je da je umetničko i kreativno izražavanje u središtu kulturnih i kreativnih industrija i evropskog identiteta.

“Revitalizovani program Kreativna Evropa podstaći će razvoj evropskih kulturnih aktivnosti u celom svetu i podržati evropske stvaraoce, producente, distributere i izlagače, koji su teško pogođeni posledicama pandemije. Podsticanjem saradnje u celom lancu vrednosti i preko jezičkih granica, inovativnim poslovnim modelima, te programom MEDIA, ojačaće se dinamičan i kulturno raznolik audiovizuelni ekosistem. Usled sve većih pretnji medijskom pluralizmu, Kreativna Evropa će prvi put promovisati zdrav i održiv sektor informativnih medija u celoj Uniji”, poručio je Breton.

U programu Kreativna Evropa 2021 utvrđuju se zajednički ciljevi za kulturne i kreativne sektore, uz veći fokus na transnacionalno stvaralaštvo, cirkulaciju dela na globalnom nivou i promovisanje evropskih dela, inovacije među sektorima i lakši pristup finansiranju pomoću većih stopa sufinansiranja EU. Pri osmišljavanju i sprovođenju svih aktivnosti i projekata koji su predloženi za finansiranje trebalo bi da se poštuju rodna ravnopravnost i obveze EU u oblasti životne sredine, navedeno je u saopštenju.

Potprogramom MEDIA u okviru programa Kreativna Evropa podupiru se razvoj i distribucija filmova i audiovizuelnih dela na međunarodnom nivou, doprinosi negovanju talenata i upravlja ciljanim merama za poboljšanje medijske pismenosti, pluralizma i slobode medija. Tim potprogramom biće nastavljeno i promovisanje evropske kulturne i jezične raznolikosti.

Mere iz programa Kreativna Evropa uključuju: program podrške za prevođenje književnih dela i proširenje partnerstava u području izdavaštva, nagrade EU u oblasti književnosti, muzike, arhitekture i kulturne baštine, kao i inicijative Evropska prestonica kulture i oznaka evropske baštine, zatim povećanje dostupnosti i vidljivosti evropskih audiovizuelnih dela i izvan granica putem različitih platformi, te laboratoriju kreativnih inovacija, u okviru koje se podstiču inovativni pristupi stvaranju, distribuciji i promovisanju sadržaja u različitim sektorima, kao i promovisanje medijske pismenosti, pluralizma i slobode medija kao evropskih vrednosti.

Evropska komisija ističe da su kulturni i kreativni sektori oduvek važan deo evropskog života, koja doprinosi ne samo socijalnoj koheziji i raznolikosti Evrope, već i njenoj privredi – ti sektori čine 4,2 % ukupnog BDP EU, a u njima je zaposleno 3,7 % radne snage EU.

Podrška EU sektorima kulture i stvaralaštva objedinjena je 2014. u okviru samostalnog programa finansiranja Kreativna Evropa. Program se od tada sastoji od tri potprograma, a to su Kultura, koji obuhvata sva područja kulturnih i kreativnih sektora, osim audiovizuelnog i medijskog sektora, MEDIA za podršku audiovizuelnom i filmskom sektoru i Međusektorski potprogram, koji pruža mogućnosti saradnje među sektorima.

Potprogram Kultura sastoji se od: horizontalnih aktivnosti koje obuhvataju sve kulturne i kreativne sektore (podrška za projekte kulturne saradnje, mreže strukovnih organizacija, platforme za promovisanje evropskih umetnika i dela, individualne programe mobilnosti), sektorske podrške kao nadopuna horizontalnim aktivnostima u muzici, izdavaštvu, kulturnoj baštini i arhitekturi, te drugim sektorima, te posebnih aktivnosti za nagrađivanje i promovisanje izvrsnosti i kreativnosti, kao što su nagrade za književnost, muziku, arhitekturu i kulturnu baštinu, Evropske prestonice kulture i oznaka evropske baštine.

Glavne novosti potprograma Kultura, kako je precizirano, uključuju: veći fokus na evropskom transnacionalnom stvaralaštvu, cirkulaciji dela i inovacijama u kulturnim i kreativnim sektorima, lakši pristup sredstvima iz programa Kreativna Evropa zahvaljujući višim stopama sufinansiranja, program mobilnosti po meri za umetnike i radnike u kulturi, te aktivnosti usmerene na sektorske potrebe u muzici, književnosti, arhitekturi, kulturnoj baštini, dizajnu, modi i kulturnom turizmu.

Potprogram Media biće usmeren na: podsticanje saradnje u celom lancu vrednosti i na nivou EU kako bi audiovizuelna preduzeća i evropski sadržaji dobili na vidljivosti u svetu, negovanje talenata, te širenje učešća i saradnje među zemljama, podrška korišćenju novih tehnologija kako bi se iskoristio sav potencijal digitalne transformacije, podsticanje ekologizacije tih sektora i uključivanje društvenih ciljeva, kao što su ravnoteža polova i raznolikost.

Aktivnosti podrške potprograma Media podeljene su u četiri tematske celine: sadržaj – podsticanje saradnje i inovativnosti u stvaranju i produkciji visokokvalitetnih dela, poslovanje – promovisanje poslovnih inovacija, konkurentnosti, prilagodljivosti i talenata kako bi se evropska industrija ojačala u odnosu na globalne konkurente, publika – povećanje dostupnosti i vidljivosti dela njihovoj potencijalnoj publici putem distributivnih kanala i inicijativa za razvoj publike. te politika – podrška foruma za političku raspravu/razmenu, studija i izveštaja, kao i promovisanje informativnih aktivnosti.

Međusektorski potprogram obuhvataće: zajedničke izazove i prilike za kulturne i kreativne sektore, a prvi put i aktivnosti za podršku sektoru informativnih medija, u kojima će se promovisati medijska pismenost,
pluralizam i sloboda medija.

Aktivnosti podrške Međusektorskog potprograma biće usmerene na: transnacionalnu političku saradnju – promovisanje upoznavanja s programom i podrška prenosivosti rezultata, laboratorije kreativnih inovacija – promovisanje inovativnih pristupa stvaranju, dostupnosti, distribuciji i promociji sadržaja u kulturnim i kreativnim sektorima, informativne medije – podrška medijskoj pismenosti, kvalitetnom  novinarstvu, slobodi medija i pluralizmu.

U okviru Kreativne Evrope, u periodu od 2014. do 2020. godine realizovano je više od 13.000 dodela bespovratnih sredstava, u kojima su učestvovale organizacije iz 41 zemlje. Tim sredstvima sufinansirano je 647 projekata kulturne saradnje 3.760 organizacija iz cele Evrope, osposobljavanje za više od 16.000 radnika u kulturi, te razvoj i/ili distribucija više od 5.000 filmova, rad 1.144 bioskopa i prevođenje 3.500 knjiga u celoj Evropi.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.