OMBUDSMAN: MEDIJI U SRBIJI I DALJE POD UTICAJEM SPREGE POLITIKE I NOVCA

OMBUDSMAN: MEDIJI U SRBIJI I DALJE POD UTICAJEM SPREGE POLITIKE I NOVCA

Saša Janković, izvor: Medija centar Beograd

Objavio: Magločistač

16.03.2016

Kategorija: U fokusu

Zaštitnik građana Saša Janković ocenio je u godišnjem izveštaju da primena tri reformska zakona u medijskoj sferi nije ojačala slobodu medija i pravo građana na potpuno, objektivno i pravovremeno informisanje kao i da su mediji i dalje pod “presudnim netransparentnim uticajem sprege politike i novca”, koji je samo zaodenut u zakonsku formu finansiranja programa i oglašavanja

“Očekivanja da će povlačenje države iz vlasništva nad medijima i konkursno finansiranje sadržaja od javnog interesa iz opštinskih, gradskih, pokrajinskog i republičkog budžeta, definisani novim medijskim zakonima bitno uticati na zaštitu javnog interesa u sferi informisanja, u velikoj meri su obesmišljena načinom na koji su ti zakoni primenjeni u praksi. Prave transparentnosti vlasništva nema. Ako je suditi po strukturi novih vlasnika medija, proističe da je Srbija, umesto državnih, dobila stranačke medije”, navodi se u redovnom godišnjem izveštaju Zaštitnika građana za 2015. godinu. Dodaje se da je početak povlačenja države iz vlasništva u medijima kasnio četiri meseca zbog opstrukcije javnih medijskih preduzeća i podseća da je državna agencija Tanjug, koja u privatizaciji nije našla kupca, ugašena odlukom Vlade, ali da i dalje radi, koristi zgradu, državna obeležja i druge resurse.

“Politiku AD država je stavila na listu 17 strateških javnih preduzeća i tako zamrznula njen status. Kompanija Novosti, gde je država manjinski vlasnik, nije ni pomenuta u procesu privatizacije”, navodi se u izveštaju.

U izveštaju se ocenjuje da su dva medijska konkursa Ministarstva kulture i informisanja u 2015. godini sprovedena, u načelu, uglavnom uspešno, za razliku od konkursa lokalnih samouprava.

“U komisijama većinu čine predstavnici novinarskih i medijskih udruženja, ali su na lokalnom nivou izraženiji sukobi interesa te kršenje i zloupotreba procedura. U nekoliko slučajeva (na primer Studio B) preko konkursa je novim vlasnicima vraćen značajan deo novca kojim su prethodno od države kupili medije”, ukazuje zaštitnik. Dodaje se da je regulatorno telo za elektronske medije poprište sukoba medijskih, komercijalnih i političkih interesa a da njegovo rukovodeće telo – Savet, nije kompletno.

“Javnost s pravom očekuje da REM jače reaguje i aktivnije koristi nadležnosti povodom očiglednih kršenja Zakona o elektronskim medijima, novinarskih kodeksa i pravila oglašavanja”, ocenjeno je u saopštenju.

Tokom prošle godine broj fizičkih napada i drugih oblika pritisaka na novinare je ponovo počeo da raste a registar koji je formiran na sajtu Nezavisnog udruženja novinara Srbije pokazuje da je 2015. godine bilo ukupno 38 takvih napada, dok ih je 2013. i 2014. bilo po 23.

Nisu rešeni slučajevi ubistava novinara iz prethodnog perioda, kao ni nekoliko fizičkih napada na novinare.

“Vladajuća stranka izdala je zvanično saopštenje u kome je urednicu na Javnom servisu Radio televizija Srbije optužila za ‘brutalno političko mešanje’ u istražne radnje, nakon što je jedan tabloid preneo njenu izjavu da bi bilo “razumno da na informativni razgovor u policiju budu pozvani i urednici TV Pink i Informera, a ne samo menadžment Kurira”, podseća se u izveštaju.

Zaštitnik je podsetio da su, po ustaljenom redosledu, usledile “uvredljive i agresivne” naslovne strane u provladinim štampanim medijima, maliciozni prilozi na provladinim TV stanicama i “očigledno dirigovani verbalni progon” (uvrede, najteže lične diskvalifikacije) u komentarima sa karakterističnih naloga na medijskim portalima i na društvenim mrežama (takozvani botovi).

“Takvi napadi na lični integritet su vidno organizovani i lišeni bilo kakve odgovornosti. Njihov neposredan ili odloženi efekat je povlačenje javnih ličnosti iz društvenog života. Raste broj iskusnih novinara bez posla ili onih koji su otišli iz novinarstva. Novinarski krugovi primećuju da do posla lakše dolaze nepoznate kolege od onih koji su već stekli profesionalni ugled, što se protivi logici slobodnog tržišta. Socijalni položaj novinara je izrazito nizak”, naveo je Janković. Procenjeno je da više slobode postoji u pisanim medijima u štampi i na elektronskim portalima nego na televizijskim stanicama.

“Politička vlast novinara ili redakciju koji se kritički odnosi prema njoj tretira kao političkog protivnika. Vlast takođe bojkotuje pojedine medije – čak i javni servis. Republička Vlada tako bojkotuje Radio televiziju Vojvodine. Javni medijski prostor i društvene mreže poprište su lažiranja javne debate, kroz organizovanu aktivnost stranačkih aktivista čiji je zadatak da masovnim pisanjem komentara, tvitova, postova, blogova određenu ideju, aktivnost, organizaciju, instituciju ili ličnost veštački promovišu ili degradiraju, ne libeći se manipulacije, laži, uvreda i pretnji”, dodaje se.

Podseća se da je na dva medija – privatnoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom i tabloidu sa ogromnom cirkulacijom, oba bliska političkoj vlasti, objavljen autentičan dokument klinike za psihijatrijske bolesti sa informacijama o istoriji bolesti osobe koja je u tom momentu iznosila teške optužbe na račun političkog vrha.

“Borba za vlast preko tabloida i tajnih službi gazi sve zakonske, etičke i moralne norme, a medijski regulatorni mehanizmi i demokratska civilna kontrola službi nemaju resurse, ovlašćenja i stvarnu moć da tome stanu na put… Tabloidizacija medija, društva i države dosegla je vrhunac slučajem takozvanog ‘Državnog udara’ koji je pripremljen, proglašen i sprečen na stranicama i u programu vodećih provladinih medija. Za nadati se da će očigledna bizarnost te tabloidne epizode označiti i početak kraja te vrste manipulacije svešću građana”, ocenjeno je u godišnjem izveštaju Zaštitnika građana Saše Jankovića.

“Povećan broj pritužbi zbog zlostavljanja u Vojsci i Ministarstvu odbrane”

Zaštitnik građana naveo je da se u resoru odbrane ne beleže značajnija postignuća države kao i da je povećan broj obraćanja pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije zbog zlostavljanja na radu.

On je ukazao da izveštaj za 2015. karakterišu, “kao i prethodni, pritužbe profesionalnih vojnih lica na povredu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zbog manjkavosti u propisima”, navodi se u tom izveštaju.

Janković je precizirao da ti nedostaci “imaju za posledicu da se u postupku utvrđivanja visine penzije prosek uplata doprinosa obračunava po skali Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji važi na dan penzionisanja, umesto prema iznosu proseka stvarne ostvarene zarade”.

On je uputio inicijativu nadležnima da “urede način utvrđivanja ličnog koeficijenta za obračun visine penzije na osnovu naknadno utvrđđenih podataka o ostvarenoj zaradi, profesionalnim vojnim licima i civilnim licima, u slučajevima kada su ti podaci uništeni tokom NATO bombardovanja”.“Beleži se znatan broj pritužbi zbog neblagovremenog postupanja Ministarstva odbrane po zahtevima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za dostavljanje podataka za odlučivanje o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja zaposlenih u Ministarstvu odbrane”, dodao je on.

U izveštaju se navodi i da je u postupcima koje je vodio Zaštitnik građana, u ovim slučajevima, po pravilu, postignuto brzo ispravljanje propusta Ministarstva odbrane.

On je, na osnovu navoda iz pritužbe i činjenica utvrđenih u postupku kontrole Vojne akademije utvrdio da Pravilo o vojnoj dispciplini sadrži odredbu koja propisuje da se u postupku po žalbi lica kome je izrečena disciplinska mera, prvobitna odluka može preinačiti u težu sankciju.

Zaštitinik građana je utvrdio da je to “suprotno institutu zabrane reformatio in peius, da se u postupku po pravnim lekovima ne može doneti odluka na štetu okrivljenog, po pravnom leku uloženom u njegovu korist”.

S obzirom da je Zakonom o Vojsci Srbije propisano da odredbe Pravila ne mogu biti u suprotnosti sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ;on je uputio Ministarstvu odbrane Inicijativu za usaglašavanje odredaba Pravila o vojnoj disciplini sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku.

“Ni u ovom kao ni u prethodnom izveštajnom periodu, problem ostvarivanja prava iz zdravstvene zaštite, na koji je Zaštitnik građana već ukazivao, nije otklonjen”, konstatuje se u izveštaju.

Navodi se da i dalje nije donet akt kojim se reguliše jasna i unapred poznata procedura za odlazak profesionalnih pripadnika Vojske Srbije na specijalističke preglede, “koji se zbog načina organizovanja rada u vojnozdravstvenim ustanovama mogu obavljati samo u toku radnog vremena”.

Usled nedostataka pravnih propisa, i dalje je ostavljeno slobodnoj oceni pretpostavljenog da traži na uvid medicinsku dokumentaciju radi davanja saglasnosti za odlazak na specijalistički pregled u toku radnog vremena.

U takvoj situaciji, još uvek postoji mogućnost povrede prava na privatnost, ako se tražena dokumentacija priloži, “ali i mogućnost zloupotrebe prava pretpostavljenog na slobodnu ocenu o opravdanosti zahteva za specijalistički pregled”.

U ovom izveštajnom periodu za razliku od prethodnih, “čest razlog obraćanja zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije Zaštitniku građana bio je zahtev za zaštitu od zlostavljanja na radu”

Navodi se i da su “u najvećem broju slučajeva pritužioci ; upućeni na korišćenje mehanizama sudske zaštite”.

Napominje se i da “propusti na koje su pritužioci ukazali u vezi sa postupanjem organa po njihovim zahtevima za zaštitu od zlostavljanja na radu ukazuju na nedovoljnu edukaciju lica određenih za pokretanje postupka i posredovanja u ovim ; postupcima”

Ombudsman je preporučio Ministarstvu odbrane i da uskladi odredbe Pravila o vojnoj disciplini i Zakonika o krivičnom postupku kojima se uređuje postupanje po žalbi koju je izjavilo lice kome je izrečena disciplinska mera, poštujući institut zabrane reformatio in peius.

Tom ministarstvu je preporučeno da podzakonskim aktom propiše jasnu i unapred poznatu proceduru za ostvarivanje prava profesionalnih vojnih lica na specijalističke preglede u skladu sa zakonom,

Ombudsman je naveo i da Ministarstvo odbrane treba da preduzme sve aktivnosti da u saradnji sa nadležnim organima omogući edukaciju zaposlenih određenih za postupanje po zahtevima za zaštitu od zlostavljanja na radu.

Zaštitnik građana je u 2015. u ovom resoru primio 79 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na 69 povreda prava a u istom periodu, okončao je rad na ukupno 91 predmeta primljenih u 2015. i ranijih godina.

Podseća se da u 2015. nije nije postupljeno po javnim preporukama Zaštitnika građana da ministra odbrane i direktora Vojnobezbednosne agencije razreše dužnosti, zbog njihove odgovornosti za nezakonit i nepravilan rad organa kojima rukovode u vezi sa incidentima tokom Parade ponosa održane 2014.

“Srbija delovala proaktivno u migrantskoj krizi, ali ima prostora za poboljšanje”

Nadležni organi delovali su proaktivno tokom izbegličke krize i postupili su po značajnom broju preporuka upućenih tokom 2015, ali postoji prostor za poboljšanje kvaliteta prijema i zaštite prava migranata i izbeglica, navodi se u godišnjem izveštaju zaštitnika građana za 2015. godinu.

U delu izveštaja koji se odnosi na izbegličku krizu Janković navodi da se ne smeju zanemariti osnovni postulati na kojima počiva sistem zaštite izbeglica: pravo na azil kao individualno pravo zabrana proterivanja ili vraćanja silom; pristup postupku azila; i obezbeđivanje fer i efikasne procedure azila.

Janković navodi da je u prvim mesecima krize isticana potreba za povećanjem kapaciteta za registraciju lica, posebno u Prihvatnom centru u Preševu, i Beogradu, kao “najproblematičnijoj tački” na ruti kretanja kroz Srbiju.

Prema njegovim rečima, prosečno je oko 1.000 migranata i izbeglica dnevno boravilo u beogradskim parkovima koji se nalaze u neposrednoj blizini železničke i autobuske stanice.

“I pored toga što su tokom kišnih dana nadležni organi obezbedili smeštaj u Centru za azil u Krnjači nadomak Beograda, lica koja su boravila u parku nisu želela da se tamo upute”, navodi se u izveštaju Zaštitnika građana.

Kao direktna posledica dogovora Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana za rešavaje izbegličke krize nastupila je promena u migracijskoj politici zemalja regiona i Srbije i u drugoj polovini novembra počela je primena politike razlikovanja migranata’ od osoba koje dolaze iz ratom zahvaćenog područja.

Zaštitnik građana ukazuje da je “u toku 2015. godine izdato skoro 600.000 potvrda o nameri za traženje azila, a samo se 11.360 lica, javilo u centre za azil, u kojima su ostajali po svega nekoliko dana”. Istovremeno, na izdavanje potvrda se dugo čekalo.

Zahtev za dobijanje azila podnelo je svega 586 lica, za 547 osoba došlo je do obustave postupka, dok je za 16 lica odobreno utočište u Srbiji.

Tokom 2015. godine izdato je 172.965 potvrda za maloletnike, a za maloletnike bez pratnje 10.645 potvrda. U centrima za azil bilo je smešteno ukupno 1.278 maloletnika bez pratnje, koji su ove centre ubrzo samovoljno napustili.

U izveštaju se navodi da tranzit izbeglica kroz Srbiju nije organizovan na dovoljno efikasan način, kao i da su u tom procesu rizici za korupciju i delovanje neformalnih grupa bili veoma veliki.

Takođe, u zaključku koji se odnosi na uslove smeštaja migranata navodi se da “usled velikog protoka ljudi i nedovoljnog broja angažovanog osoblja u prihvatnim centrima, dešavalo se da materijalni uslovi smeštaja, a naročito higijensko – sanitarni uslovi budu veoma loši”.

Tokom 2015. godine po osnovu sporazuma o readmisiji Republika Srbija je primila oko 5.500 stranih državljana, a od tog broja najviše iz Mađarske (oko 5.240).

Vraćanje državljana trećih država u postupku readmisije susednim državama sprovodilo se samo sa Bugarskom, dok se Sporazum o readmisiji sa Makedonijom[ nije primenjivao ni u 2015. godini. U navedenom periodu, u Bugarsku je vraćeno ukupno 119 državljana trećih država, navodi se u godišnjem izveštaju Zaštitnika građana.

Izvor: Cenzolovka

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.