KANDIDAT RADIKALA ZA ODBORNIKA U SUBOTICI VREĐAO NOVINARA, MORA DA MU PLATI 120.000 DINARA

KANDIDAT RADIKALA ZA ODBORNIKA U SUBOTICI VREĐAO NOVINARA, MORA DA MU PLATI 120.000 DINARA

Foto: Magločistač

Objavio: Magločistač

19.03.2020

Kategorija: Subotica

Kandidat za odbornika u Skupštini grada Subotice na listi Srpske radikalne stranke Branko Ćirjaković (35), inače član Narodnog slobodarskog pokreta, mora da isplati 120.000 dinara, uz troškove suđenja, uredniku portala Slobodna Subotica Branku Žujoviću, zbog povrede časti i pretrpljene duševne boli, odlučio je Osnovni sud u Subotici.

[divide icon=”circle” width=”medium”]

Udruženje novinara Srbije zahtevalo je ranije od policije i tužilaštva da pokrenu postupak protiv Branka Ćirjakovića zbog pretnji koje novinarima u Subotici upućuje na društvenim mrežama. Branko Žujović, urednik Slobodne Subotice, za Ćirjakovića navodi da je, osim što je član Narodnog slobodarskog pokreta, bliski saradnik gradonačelnika Subotice Bogdana Labana.

Kako se može pročitati u presudi u koju je Cenzolovka imala uvid, Ćirjaković je optuživao novinara Žujovića da njegov rad predstavlja „antisrbizam“, te da svojim novinarskim pisanjem podržava „ustaštvo“ i „nacizam“, kao i da je „u svojevrsnom dosluhu sa zagovornicima ustaške i nacifašističke ideologije“. Žujović, tužilac u ovom sporu, nema sumnju da se ovde radi o školskom primeru govora mržnje.

Vređao pokojne članove porodice

Žujović je u parničnom postupku ukazao na to da je većina Ćirjakovićevih objava bila javna, ali i na to da one nemaju veze sa novinarskim radom urednika Slobodne Subotice, budući da su iznošene klevete i neistine o Žujovićevom pokojnom dedi, pokojnoj majci, a bilo je i direktnih psovki. Zbog svega toga njegova porodica (žena i troje maloletne dece) oseća pritisak koji produbljuje uznemirenost i povređenost, a javlja se i strah zbog pretnji.

„Ostajem pri stavu da ne komentarišem marginalne društvene pojave. Šta, uostalom, reći o osobi koja na Fejsbuku izrazi radost zbog smrti ljudi u zemljotresu? Parnični postupak, za nadoknadu štete, okončan je na valjan način. Ostaje da vidimo kako će se završiti krivični postupak koji je protiv tog Ćirjakovića pokrenulo Osnovno javno tužilaštvo zbog pretnji koje mi je uputio“, kaže Žujović za Cenzolovku.

Ćirjaković može da se žali na presudu. U tom slučaju, njegov zastupnik mogao bi da potegne neke od argumenata koje je već koristio, a tiču se toga da tužena strana smatra da se u tužbi ne navodi koje su to informacije nanele nematerijalnu štetu, odnosno da li su u pitanju činjenični navodi ili vrednosni sudovi.

Tužena strana se branila time da Ustavni sud i praksa Evropskog suda za ljudska prava „ne štite samo suštinu izraženih ideja i informacija već i oblik u kome su one saopštene, da samo naročito opravdani razlozi mogu da predstavljaju legitimni osnov za ograničenje slobode izražavanja, da u konkretnom slučaju tuženi svoje mišljenje nije izrazio putem medija, već putem privatnog profila na društvenoj mreži koja po pozitivnim propisima nije medij, da predmetne informacije koje je tuženi postavio na svom privatnom profilu predstavljaju izraz njegovog slobodno izraženog mišljenja koje je bilo dostupno i saopšteno ograničenom broju ljudi“.

Međutim, Ćirjakovića ova presuda, sudeći po objavi na Fejsbuk profilu, odakle je i vređao Žujovića, ne pogađa mnogo.

„Likuju sirotani za siću. Dele vest kao da su izmislili lek za rak. Toliko sam bio zabrinut da nisam bio ni na jednom ročištu. Cifra je toliko koliko bi inače platili ljudi da ne slušaju Klisku i Žujovića“, podelio je on sa prijateljima na društvenoj mreži.

Žujović kaže da se osim ovog spora, protiv Ćirjakovića vodi još jedan koji je pokrenulo Osnovno javno tužilaštvo zbog pretnji koje je upućivao uredniku Slobodne Subotice i novinaru Subotičkih novina Milutinu Mitriću.

„Ćirjaković je od septembra 2018. upućivao najprizemnije uvrede meni i članovima moje porodice, čak i onima koji više nisu živi. Tu količinu zla i primitivizma teško je definisati. Tokom parnice, Ćirjaković je jednom bio na pripremnom ročištu. Posle se, iako je najavljivao da će na sudu sve dokazati i raskrinkati, više nije pojavljivao. Slično je i u krivičnom postupku, gde se pojavio nakon trećeg poziva sudinice. Izgovarao se lošim zdravstvenim stanjem, iako sam ga, kako samo život zna da namesti, sreo na ulici idući u sud. U sudu je njegov advokat tvrdio da je Ćirjaković bolestan. Kada se konačno pojavio, sricao je svoju izjavu, čitajući je sa mobilnog telefona. Potom je od suda tražio da ne odgovara na pitanja sudinice, mog advokata i tužilaštva“, zaključuje Žujović za Cenzolovku.

Nastavlja sa provokacijama

U jednom od svojih postova Ćirjaković poručuje Žujoviću da, ako se odluči da uđe u ring sa teškašima, ukuca „Mike Tyson highlights na Jutjubu da vidi kako se to završava“. Inače, Ćirjaković se nalazi na visokom drugom mestu na listi Srpske radikalne stranke za lokalne izbore u Subotici.

Podsetimo da je u januaru ove godine Human Rights Watch u izveštaju naveo da je Srbija tokom 2019. godine slabo napredovala u zaštiti ljudskih prava, te da je položaj novinara još nesiguran i praćen napadima i pretnjama zbog izveštavanja o osetljivim pitanjima.

„Provladini mediji često sprovode kampanje blaćenja nezavisnih medijskih kuća i novinara, opisujući ih kao ‘izdajnike’ i ‘strane plaćenike’. Medijski pluralizam je ugrožen činjenicom da je većina medija bliska vladajućoj partiji“, stoji u izveštaju, o čemu više možete da čitate OVDE.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Zaštita prava na slobodu izražavanja u pravosudnom sistemu Srbije“, koji sprovodi Slavko Ćuruvija fondacija, a finansira Evropska unija. Stavovi izrečeni u ovom tekstu predstavljaju stavove autora i ne odslikavaju stavove EU.

 

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.