LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: OTVORENI PODACI – SLEDEĆI KORAK

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: OTVORENI PODACI – SLEDEĆI KORAK

Foto: MD/Magločistač

Objavio: Magločistač

28.02.2018

Kada se ukrste obe perspektive, ona nosilaca javnih ovlašćenja i ona zainteresovane javnosti, dobija se i jedan od ključnih nalaza istraživanja trenutne otvorenosti lokalnih samouprava prema građanima, a to je da se u vrlo skoroj budućnosti mora okretati ka tzv. otvorenim podacima koji su po definiciji – slobodno dostupni, pristupačni, elektronski čitljivi, dostupni u otvorenim formatima.

[divide icon=”circle” width=”medium”]

„Pristup informacijama od javnog značaja jedna je od najznačajnijih oblasti u okviru procene postignutih rezultata i planiranja daljih mera reforme javne uprave u Srbiji“, rekla je Stanka Parać Damjanović, direktorka Centra lokalne demokratije (LDA), prilikom otvaranja završnog okruglog stola, održanog u Subotici 27. februara, u sklopu sprovođenja projekta „Lokalni građanski monitor“.

Stanka Parać Damjanović, Foto: MD/Magločistač

„Proaktivna transparentnost je princip koji afirmiše Strategija reforme javne uprave, a koji podrazumeva pravovremeno objavljivanje dokumenata i pružanje razumljivih informacija građanima na uvid. Isto tako, princip proaktivne transparentnosti u potpunosti je u skladu sa principima otvorene uprave koje proklamuje i inicijativa Partnerstvo za otvorenu upravu, pokrenuta 2011, a kojoj je Srbija pristupila 2012. godine. Konačno, treći okvir u kom se govori o proaktivnoj transparentnosti jeste tzv. SIGMA program, koji predstavlja zajedničku inicijativu Evropske unije (EU) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a čiji ključni cilj jeste pružanje podrške u sprovođenju reformi javne uprave kroz izgradnju njenih kapacitet, i to u zemljama koje se nalaze u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, istakla je Parać Damjanović u uvodnom izlaganju, objašnjavajući okvire koje je “Lokalni građanski monitor” kao projekat pokrivao.

Istraživanje je bilo sprovedeno u pet lokalnih samouprava – Subotici, Bačkoj Topoli, Kanjiži, Rumi i Somboru, a vezano za način na koji se na lokalnom nivou primenjuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, u smislu kapaciteta izabranih gradova i opština da “izađu na kraj” s merama koje je neophodno da sprovode vezano za taj zakon.

S jedne strane, bili su anketirani predstavnici izabranih lokalnih samouprava, a s druge strane upitnik je popunjavalo i oko 50 predstavnika civilnog sektora kao zainteresovane javnosti.

Kada se ukrste obe perspektive, dobija se i jedan od ključnih nalaza istraživanja trenutne otvorenosti lokalnih samouprava prema građanima, a to je da se u vrlo skoroj budućnosti mora okretati ka tzv. otvorenim podacima koji su po definiciji – slobodno dostupni, pristupačni, elektronski čitljivi, dostupni u otvorenim formatima.

“Jedan od ključnih mehanizama koji lokalne samouprave koriste da bi proaktivno informisale svoje građane jeste informator o radu. Međutim, model informatora u PDF formatu je samo jedno brdo informacija koje nisu dovoljno čitljive i jasne”, istakla je Stanka Parać Damjanović.

Toga su u neku ruku svesne i same lokalne samouprave. Naime, iako svih 5 ispitivanih gradova i opština smatra da generalno ostvaruju proaktivni pristup informisanju javnosti, tek dve ocenjuju da je njihov informator o radu u potpunosti u funkciji proaktivnog informisanja, dok preostale tri navode da su potrebna znatna unapređenja istog.

Miladin Nešić, Foto: MD/Magločistač

„Tačno je da se informatori o radu rade birokratski, jezikom na koji su ljudi koji rade u lokalnim samoupravama naučili da rade. S druge strane, taj posao se ’odrađuje’ – imamo još jednu obavezu više pored svih drugih obaveza. Nema previše udubljivanja u to koliko običan građanin, kad čita taj dokument, zaista lako može da dođe do potrebnih informacija. Tu je, nažalost, prisutan i problem ljudskih resursa. U opštini Bačka Topola je manjak ljudstva preko 20 posto. Vi jednostavno nemate dovoljno ljudi koji mogu da se posvete ovim stvarima. Zato i nastaju problemi u komunikaciji“, rekao je na završnom okruglom stolu Miladin Nešić, zaštitnik građana opštine Bačka Topola i predsednik Udruženja lokalnih ombudsmana Srbije, komentarišući nalaze istraživanja sprovedenog pod okriljem projekta „Lokalni građanski monitor“.

Pitanje informisanja građana je vrlo značajno, smatra dalje on, jer jedino informisani građanin može biti građanin koji u pravoj meri funkcioniše u svojoj lokalnoj zajednici.

„Mislim da su zvanične internet stranice opština i gradova obuhvaćenih istraživanjem, kao jedan drugi mehanizam proaktivnog informisanja građana, dosta dobre. Često sam zbog potrebe posla pretraživao veb-sajtove pojedinih gradova i opština, i mogu da kažem da su katastrofalni. Recimo, nemaju ni najosnovnije podatke kao što je adresa lokalne samouprave. Postavlja se pitanje zašto nadležno ministarstvo ne radi više na edukaciji ljudi koji rade na tim stranicama. S druge strane, mi moramo prihvatiti činjenicu da građanin – ako želi da bude aktivan učesnik u formiranju politika, odnosno, donošenju odluka – onda to zahteva minimalan stepen edukacije. Ne može se prihvatiti da neko ko ne želi da pročita nešto i ko nikad ništa nije pročitao hoće odjedanput da se pita“, zaključio je Nešić.

Dušan Torbica, Foto: MD/Magločistač

Da je u formalno pravnom smilu informisanje građana, javnosti, medija od strane lokalne samouprave na relativno zadovoljavajući način regulisano, smatra i Dušan Torbica, direktor Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje u Subotici.

„Ne može se informacija ne dati – pre ili kasnije se do nje dođe, pitanje je samo vremena. Sad, procedura nalaže da se napiše na papir šta vam treba, kad vam treba, i u razumnom roku se informacija dobije. Mislim da to najviše zavisi od toga kako je i sama lokalna samouprava organizovana, od kompetencija i kapaciteta ljudi. Kod nas se misli da su svi poslovi u lokalnoj samoupravi za pravnika i ekonomistu, što je pogrešno. Ja lično najveći deo informacija nalazim preko sajtova – neki su ažurirani, neki nisu, ali daju određeni trag, a najmanje iz medija, i to je tragično. Mi nemamo lokalne medije, već nešto što liči na medije, a nisu mediji. Javnost je totalno neinformisana, i ogromnu odgovornost za to snose lokalni mediji”, smatra Torbica.

Dragan Nikodijević, odbornik u Skupštini grada Sombora, smatra, međutim, da lokalne samouprave same po sebi nisu dovoljno proaktivne kada se radi o unapređenju postojećih praksi, iako za to prostora ima.

Dragan Nikodijević, Foto: MD/Magločistač

„Promene su trenutno moguće samo na dva načina. Prvi je da se izvrši veliki pritisak javnosti, odnosno, građana, a drugi je da se postavi minimum standarda pre svega od strane Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Lokalna samouprava nikad neće sama od sebe napraviti pomak tj. neće sebi natovariti više posla nego što trenutno ima. Recimo, građanski budžet još uvek nije zaživeo kod nas u Somboru. U Lokalnom antikorupcijskom planu stoji da je krajnji rok da se građanski budžet uvede 2019. godine, pa danas niko ništa po tom pitanju ne radi, iako je potreban jako mali napor da već za ovu budžetsku godinu takav jedan koncept bude funkcionalan“, naveo je primer Nikodijević.

Projekat “Lokalni građanski monitor” realizovao je tokom proteklih 8 meseci Centar lokalne demokratije (LDA) iz Subotice, u okviru WeBER platforme kao trogodišnjeg regionalnog projekta kojim koordiniše Centar za evropske politike iz Beograda, a čiji cilj jeste unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva za praćenje reforme javne uprave na Zapadnom Balkanu.

Povezani članci:

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: KAD SE DO INFORMACIJE DOLAZI NA TEŽI NAČIN

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: DVOSMERNA KOMUNIKACIJA KAO IMPERATIV U TEORIJI I NAJSLABIJA KARIKA U PRAKSI

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: SAJTOVI LOKALNIH SAMOUPRAVA KASKAJU ZA DIGITALNOM AGENDOM

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: PREVIŠE INFORMACIJA, A PREMALO INFORMISANOSTI

LOKALNI GRAĐANSKI MONITOR: ODGOVORNOST JAVNE VLASTI POD LUPOM

 

(Magločistač)

[clear]

 

Članak “Lokalni građanski monitor: Otvoreni podaci – sledeći korak“ proizveden je kao deo projekta “Lokalni građanski monitor“, koji realizuje Centar lokalne demokratije (LDA) iz Subotice u saradnji sa Centrom za evropske politike iz Beograda, a koji finansira Evropska unija i sufinansira Kraljevina Holandija u okviru WeBER projekta. Za sadržaj članka odgovornost isključivo snosi Udruženje građana „Centar građanskih vrednosti“ i redakcija portala “Magločistač”.

TAGOVI:
Evropa

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.