Jurić: „Uvođenjem Amber Alerta, građani mogu aktivno da pomažu u otkrivanju kriminalnih radnji u svojim sredinama“

Jurić: „Uvođenjem Amber Alerta, građani mogu aktivno da pomažu u otkrivanju kriminalnih radnji u svojim sredinama“

Igor Jurić, foto: NJ/Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

24.06.2021

Kategorija: Društvo , Subotica

Osnivač Fondacije Tijana Jurić u Subotici, Igor Jurić, kaže za Magločistač da je ova fondacija pokrenula inicijativu za uvođenje sistema Amber Alert koji bi u slučaju nestale dece obavestio i pokrenuo institucije i celo društvo da se uključi u potragu za nestalom decom. Međutim, kako navodi, „još uvek nije jasno zašto se u Srbiji toliko uporno odbija razgovor o ovom važnom problemu“.

Kako kaže, uvođenjem ovog sistema, kao i u drugim državama, građani bi imali mogućnost da se uključe i da aktivno pomažu u otkrivanju kriminalnih radnji bilo koje vrste u svojim sredinama.

Fondacija je tokom proteklih godina pratila i analizirala praksu u zemljama gde se ovaj sistem pokazao kao više nego uspešan.

Izvor: amberalert.rs

„Sistem funkcioniše tako da, kada nestane jedno dete, bukvalno se celo društvo pokrene, animira, obavesti da je dete nestalo i da je potrebno da se svi uključimo u potragu za njim. Prekidaju se svi radio i televizijski programi, informacija se emituju putem banera, velikih led ekrana i elektronskih bilborda na kojima se pojavljuju fotografije i informacije o nestalom detetu i sve ono što policija dozvoljava da se prikaže, a u nekim situacijama možda i podaci o osumnjičenima za krivično delo otmice deteta. Zatim na bankomatima, kada se podiže novac, umesto reklame prikazuje se fotografija i podaci o detetu. Svi građani bi od svojih mobilnih operatera dobili sms ili mms poruku, da bi mogli prepoznati dete u slučaju da ga vide. Na auto-putevima, osim poruka koje se mogu videti tipa ’vozite pažljivo’, ’usporite’, ’radovi na putu“, takođe bi se prikazivale ove informacije“, objašnjava Jurić.

Zašto u Srbiji još uvek nije pokrenut sistem Amber Alert?

“Ovaj sistem je jedan zaista uspešan i efikasan način da se dete brzo, živo i zdravo vrati svojim porodicama”, kaže Jurić i dodaje da u Fondaciji još uvek ne razumeju „zašto se u Srbiji toliko uporno odbija razgovor o ovom važnom problemu“.

On podseća da je država u prethodne dve godine ipak shvatila da je ovo važan sistem koji treba da zaživi i u Srbiji, a da je 2019. godine premijerka Srbije Ana Brnabić, prilikom posete konferenciji u Subotici koja je bila posvećena ovoj temi, rekla da država nije dovoljno uradila na bezbednosti dece, da to mora da se promeni, i da će država zaista na tome raditi.

„To su tada bile neke poruke koje je ona poslala, za mene vrlo ohrabrujuće, međutim, nakon konferencije je osnovana radna grupa Ministarstva pravde, koju čine stručni ljudi i iz MUP-a, gde se zajedno sa predstavnicima Fondacije počelo intenzivno raditi na tome, kako bi taj sistem trebalo da izgleda i kada bi on trebalo da bude pokrenut u Srbiji. Posle su došli izbori i epidemija korona virusa i sve je to nekako stalo“, navodi Jurić.

Fondacija Tijana Jurić od tada uredno, svakog ponedeljka šalje imejlove Ministarstvu pravde i Ministarstvu unutrašnjih poslova sa pitanjima, „dokle se stiglo u radu radne grupe, da li će se nešto promeniti i kada se mogu očekivati novi sastanci sa ministrima, međutim, do dana današnjeg – nismo dobili odgovor“.

On je podsetio i da je u međuvremenu održan jedan sastanak sa predstavnicima MUP-a na kom nije prisustvovao novi ministar Aleksandar Vulin, a predstavnici Fondacije su tom prilikom demonstrativno napustili sastanak.

„Opšte je poznato u Srbiji da, kada želiš nešto da ne ostvariš, onda samo oformiš radnu grupu. Nisam želeo da ta radna grupa samo formalno bude tu, a da se ne uradi ništa. Očekujemo realizaciju obećanja donosioca odluka, a da li će se nešto promeniti, ne mogu da tvrdim. Možda će se nešto promeniti kada u ovoj priči oni vide neki svoj politički interes, a to će biti pred neke izbore, da bi se jednostavno pokazalo da je i ova vlada radila nešto za našu decu“, smatra Jurić.

Još uvek je nepoznato ko bi bio zadužen za pokretanje ovakvog alarma u Srbiji, da li tužilaštvo ili policija, kaže Jurić i dodaje da je u Nemačkoj jedna nevladina organizacija u saradnji sa MUP-om zadužena za pokretanje alarma, dok je u nekim drugim državama to policija ili neki od pravosudnih organa.

Da li su građani spremni da pomognu ako mogu, ili okreću glavu?

„Još uvek su svest i stavovi ljudi o tome da ne treba okretati glavu u slučaju nestanka nekog deteta na niskom nivou, ali su se, međutim, neke stvari promenile: kada je Tijana stradala 2014. godine, to je bio jedan specifičan slučaj jer se tu desila otmica, bilo je i seksualnog zlostavljanja, i na kraju ubistvo. Tu se javnost zaista podigla u pravoj meri. Mi smo kao porodica mnogo toga uradili, zato što smo izlazili u javnost i govorili o onome šta se dogodilo i to jeste, na neki način, promenilo mišljenje ljudi o tome, da li se neke stvari mogu promeniti uz aktivno učešće građana“, objašnjava Jurić.

Podseća da je Fondacija zastupala šest porodica koje su na stravičan način izgubile svoju decu, a da je on bio prisutan i na drugim suđenjima, gde su takođe u pitanju bili strašni zločini nad decom.

Sve te najokorelije ubice, koje sam gledao u oči, imaju jednu zajedničku crtu – svi su u mladosti bili teško zlostavljani. Time što mi danas ćutimo, ne reagujemo kada u našem komšiluku čujemo da je neko dete zlostavljano, da jednostavno okrećemo glavu, da ćemo pre zatvoriti prozor da ne čujemo šta se dešava, nego što ćemo možda pokucati na vrata i pozvati organe reda da reaguju, mi na taj način netremice, nemo ohrabrujemo jednog novog ubicu. U toj sobi gde se dešava zlostavljanje, stvara se jedan novi ubica. Mi na to jednostavno više nemamo pravo da ćutimo“, upozorava Jurić.

On je podsetio i na nedavni slučaj u Nišu gde su upravo građani, nakon pet dana potrage, pronašli telo nestalog dečaka Jovana Veselinovića, zato što su se aktivno uključili i tražili mesta gde se Jovan kretao.

On je pozvao građane da obrate pažnju na neke detalje u svom okruženju, da prate ukoliko u njihovom komšiluku vide neki nepoznati auto, koji se više puta pojavljuje, a da im je to iz bilo kog razloga čudno, da zapišu registarski broj vozila, da obratite pažnju na čoveka koji izlazi.

„To nam je danas obaveza, dok je u drugim zemljama to potpuno normalno, i zbog toga je Amber Alert važan – da se građani edukuju“, smatra Jurić.

Koliko dece je nestalo tokom 2020. godine?

Prema zvaničnim podacima MUP-a, u 2020. godini prijavljen je nestanak 1.147 dece, a pronađeno je 1.103.

„Na kraju prošle godine, za 44 dece nismo imali nikakve podatke gde su i da li su pronađeni“, navodi Jurić i dodaje da je prošle godine prijavljen manji broj nestale dece, pretpostavlja se zbog pandemije i zatvaranja, i da nije bilo ni kriminalnih otmica.

Prema zvaničnim podacima koje poseduje ova fondacija, u poslednjih sedam godina se u proseku prijavi nestanak 1.300 do 1.500 dece.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Jurić: „Uvođenjem Amber Alerta, građani mogu aktivno da pomažu u otkrivanju kriminalnih radnji u svojim sredinama“”

Maja Elezović says:

Bože, koliko snage i hrabrosti ima u vama.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.